Wanpela 'lithium-ion' bateri pek em i wanpela samting we i gat bikpela pe na i gat planti pawa. Yu mas lukautim gut na em bai stap inap 10-pela yia. Noken mekim nogut long en inap sampela minit na yu inap bagarapim ol sel olgeta, o sapos nogut tru, kirapim paia. Samting we i save stopim ol samting nogut tru em 'battery management system', o BMS.
Maski yu wok long disainim wanpela pek, putim wanpela insait long wanpela prodak, o skelim 'spec sheet' bilong wanpela vendor, dispela gaid i karamapim wanem samting tru wanpela BMS i save mekim, wanem ol 'architecture' i stap, bilong wanem wanpela tru tru i no inap long toktok long en, na hau long makim stretpela wanpela bilong aplikesen bilong yu.

Long dispela pes
- Wanem Em Bateri Menesmen Sistem?
- Hau wanpela BMS i wok tru
- Ol bikpela wok bilong wanpela BMS
- Ol bikpela BMS akiteksa
- BMS egensim Proteksen Bod (PCM)
- Bilong wanem BMS i bikpela samting
- Yu mas makim stretpela BMS long aplikesen
- Wanpela 7-Step Seleksen Seklis
- Ol rong we planti manmeri i save mekim taim ol i baim wanpela BMS
- FAQ
Wanem Em Bateri Menesmen Sistem?
A bateri menesmen sistemem i ilektronik kontrola we i save lukluk na lukautim wanpela bateri pek we yu ken sasim gen, planti taim em i wanpela lithium-ion o LiFePO4 pek we ol i wokim long planti sel long seris na paralel. Em i save skelim wanem samting wanwan sel i wok long mekim, na skelim olsem wanem olgeta sel i wok long mekim, na i save helpim taim wanpela samting i ron i go ausait long ol seif mak.
Wanpela BMS i no wankain olsem wanpela simpol proteksen bod (sampela taim ol i kolim PCM, o Proteksen Seket Modul). Wanpela proteksen bod i save mekim samting long sampela hevi olsem 'overcharge', 'over-discharge', na sot seket. Wanpela BMS tru i save mekim olgeta dispela samting, na tu i save skelim ol sel, skelim stet bilong sas na stet bilong helt, menesim tempereja, na planti taim i save toktok wantaim ol narapela hap bilong sistem long CAN, RS485, UART, o Bluetooth. Dispela samting i narapela kain em i bikpela samting bikos maket i save miksim tupela tok fri, na planti ol "BMS" bod we i no gat bikpela pe em ol bod bilong lukautim ol yet.
Insait long wanpela gutpela prodak bilong putim pawa, BMS em i wanpela bilong planti samting bilong wokim. Sapos yu laik lukim olsem wanem em i sindaun wantaim ol sel, PCS, EMS, na ol 'thermal hardware', mipela i ken skelim8-pela bikpela samting bilong bateri eneji stoa sistemem i gutpela ritim wantaim.
Hau wanpela BMS i wok tru
Olgeta BMS i save ranim wankain foapela-step lup, planti tausen taim long wan wan seken.
Sens.Voltej i save paitim olgeta sel, wanpela 'current sensor' (shunt o Hall-effect) long bikpela 'current path', na ol NTC 'thermistor' long ol 'strategic point' i save givim ol 'raw data' i go insait long BMS.
Kalkuletim.Wanpela 'microcontroller' i save tanim ol dispela skelim i go long ol 'derived values': 'state of charge', 'state of health', pawa i stap, 'cell imbalance', 'average temperature'.
Mekim disisen.Dispela 'firmware' i skelim olgeta samting wantaim ol 'safety threshold' na ol 'operating rules'.
Ekt.Taim i gat nid, BMS i save opim ol MOSFET o ol kontakta long katim pawa. Em inap tu long kirapim wanpela 'balancing circuit', askim wanpela 'charger' long daunim spit bilong en, o sutim wanpela 'fault flag' i go long 'host system'.
Dispela 'closed feedback loop' em i samting we i save separetim wanpela 'managed battery system' long wanpela 'battery' we i gat wanpela 'protection chip' i pas antap.

Ol bikpela wok bilong wanpela bateri menesmen sistem
Ol narapela narapela BMS disain i save strongim ol narapela narapela wok. Wanpela gutpela bateri menesmen sistem i save lukautim planti o olgeta bilong ol dispela samting.
Sel-Level Monitoring
BMS i save ritim oltaim 'voltage' bilong olgeta sel insait long 'series string', 'current' we i ron i go insait na ausait long 'pack', na ol tempereja long wanpela o moa poin. Visibiliti bilong sel-level em i samting we i mekim ol disisen bilong pack-level i gutpela. Sapos yu skelim long 'pack level' dispela i haitim stret kain 'single-cell drift' we i save kamapim ol feilia.
Sel Balansing
Insait long olgeta 'multi-cell pack, ol sel i save go lapun liklik. Sapos i no gat balens, sel we i no strong tumas i save paitim 'upper voltage limit' bilong en pastaim long taim bilong sasim, na dispela i save fosim BMS long stopim sasim olgeta pek na lusim yusebol kapasiti i stap.
Tupela rot i bosim.Pasiv balensi kukim planti pawa i kam long ol sel we i antap moa long rot bilong ol liklik 'resistor'. Em i isi, i no gat bikpela pe, na inap long planti ol manmeri na ol lait-industrial pek.Aktiv balensi save muvim eneji long ol sel we i antap i go long ol sel we i stap daunbilo long rot bilong ol 'capacitor', 'inductor', o 'DC-DC' konveta. Em i wok gut moa na i kisim bek moa 'usable capacity', tasol em i save putim bikpela pe na hevi. Active balancing i save kamapim gutpela samting long ol bikpela pack (EV traction, grid-scale storage) we olgeta kilowatt-aua i bikpela samting.
SOC, SOH, na SOF Estimesen
Tripela stet veliu i luk wankain tasol i gat narapela narapela mining.
- Stet bilong Sas (SOC): hamas pek i pulap nau, ol i soim olsem wanpela pesen. Em i save kirapim 'range' o 'runtime' indiketa we yusa i lukim.
- Stet bilong Helt (SOH): hamas yusebol kapasiti i stap yet taim yumi skelim wantaim wanpela nupela pek. Wanpela pek we i gat 80% SOH i lusim 20% bilong kapasiti bilong en pastaim.
- Stet bilong Wok (SOF): sapos dispela pek inap long givim pawa we ol i laikim nau, bihainim SOC, SOH, na tempereja bilong nau.
Ol liklik pe yunit i ripotim SOC. Ol gutpela yunit i save bihainim SOH. Ol premium yunit i save ripotim SOF, we em samting yu laikim tru taim gutpela pefomens i stap long lain. Long kisim save long hau ol sel i save kisim na lusim strong bilong ol long laiptaim bilong ol,Bateri Yunivesiti atikol BU-808em i wanpela gutpela 'plain-tokples risos.
Proteksen
Wanpela bikpela BMS i save lukautim yu long 'overcharge', 'over-discharge', 'overcurrent' (long tupela sait), sot seket, na bikpela o liklik tempereja. Olgeta wan wan 'threshold' i mas inap long senis, na taim bilong bekim i bikpela samting wankain olsem 'threshold' yet. Sot-seket bekim i save stap namel long 100-500 maikrosekon; olgeta samting insait long 'milisecond' em i isi tumas long ol 'high-' aplikesen.
Menesmen bilong hat
Long ol 'passive cooled pack' BMS i save daunim o katim taim tempereja i go nogut. Long ol 'active cooled pack' em i save givim oda long ol fan, pam, o hita long holim ol sel insait long wok windo bilong ol. Planti 'lithium-ion' sel i save sasim gut namel long 0-45 digri na i save lus long bikpela hap, tasol ol i save amamas long 15-35 digri ben; laip bilong saikel i save pundaun long tupela sait. Long ol spesifik mak, refrens bilong mipela longmak bilong hat bilong litiam baterii karamapim wanem kain 'charging', 'discharging', na 'storage' i luk olsem long wok. Long sait bilong ol 'hardware',makim namel long win na wara koli save stiaim hamas wok BMS i mas mekim long sait bilong hat.
Komyunikesen
Planti ol BMS bilong nau i save toktok wantaim ol manmeri ausait. CAN bas em i standet bilong ol kar na ol indastriel sistem, RS485 i save stap long stesenari eneji stoa, UART o I2C i save kamap long ol liklik konsuma pek, na Bluetooth i save kamap planti long ol e-baiskel na portebol pawa. Insait long wanpela sistem we i no senis, BMS i save wok bung wantaim wanpela level we i antap moaeneji menesmen sistem (EMS), we i save lukautim ol disisen bilong salim ol samting, ol takis, na ol grid signal. Planti taim ol i save paul long tupela tasol tupela i stap long narapela narapela 'layers'.
Data Loging na Diagnostiks
Ol BMS we i gat bikpela '-' i save raitim ol 'fault' iven, namba bilong ol 'cycle', na ol 'historical extremes'. Dispela log i kamap gutpela tru long painimaut ol paket we ol i givim bek, skelim ol 'warranty' kleim, na stretim ol nupela prodak. Insait long RMA wok bilong mipela yet, BMS log em i namba wan samting mipela i save ritim; wanpela pek we i no gat histori bilong yusim em i wanpela pek we yu no inap long difendim.
Ol bikpela kain bilong BMS akiteksa
I gat tripela klasikal akiteksa bilong wanpela bateri menesmen sistem. Long makim stretpela wanpela em i bikpela samting long sais bilong paket na hevi bilong en.
| Akiteksa | Hau ol i wokim | Ol strongpela samting | Ol wiknes | Planti taim yusim |
|---|---|---|---|---|
| Sentralais | Wanpela PCB i save mekim olgeta samting; ol waia i save ron long wanwan sel i go long sentral bod. | Em i no gat bikpela pe, em i isi, na em i isi long sevisim. | Ol waya i save kamap nogut na i gat nois insait long ol bikpela pek; liklik 'scalability'. | Ol liklik paket (Liklik o wankain olsem 16S), e-baiskel, ol pawa tul, ol samting we yu ken karim i go i kam. |
| Modular | Planti wankain "slave" bod i save holim wanpela grup bilong ol sel; wanpela bikpela kodineta. | Skel isi; klinpela waya; 'serviceable module-by-module. | Moa dia tumas; i nidim intanel komunikesen. | Mid-i go long-bikpela pek, lait EV, mid-sais ESS. |
| Ol i tilim | Wanpela liklik "sel bod" i stap long olgeta sel o liklik grup; liklik waia tasol. | Ol waya we i klin tru; gutpela signal integriti; bikpela 'scalability'. | Em i dia tumas; moa komponen long kwalifaim. | Ol EV bilong kar, bikpela grid-skel stoa. |
Wanpela gutpela wok rul mipela i save bihainim taim mipela i wok long skelim ol nupela bild: aninit long samting olsem 16-pela sel long seris, sentralisait i orait. Namel long 16 na 100, modular i save win long kos-bilong-instolesen egensim reliabiliti. Antap long 100 sel, distribusen i save baim em yet long kos bilong kebol, signal integriti, na fil sevisebiliti. Dispela em ol stating poin, i no ol lo; ol spesifik projek inap long pulim tupela rot.

BMS na Proteksen Bod (PCM): Wanem samting i narakain?
Dispela em i wanpela bikpela samting we i save kamapim paul tingting insait long BMS maket.
| Proteksen Bod (PCM) | BMS | |
|---|---|---|
| Namba wan wok | Katim ol asua | Lukluk, menesim, toktok |
| Sel balens | Wanwan taim | Stendet |
| SOC / SOH | Nogat | Yes |
| Menesmen bilong tempereja | Besik, planti taim wanpela 'thermistor' tasol | Planti-poin, sampela taim i wok |
| Komyunikesen | Nogat wanpela samting | CAN / RS485 / BLE / na ol narapela. |
| Yusim taim | 1-4S liklik paket, liklik pe | Ol 'multi-cell packs', longpela laip, 'safety-critical apps |
Sapos wanpela vendor i kolim wanpela $5 bod bilong wanpela 10-sel pek olsem "BMS," askim sapos em i save mekim sel balensing, ripotim SOC long wanpela data bas, na listim wanpela trupela maikrokontrola pat namba. Sapos bekim em nogat, em i wanpela proteksen bod.
Bilong wanem wanpela BMS i bikpela samting: Ol trupela hevi sapos yu no gat wanpela
Ol i save yusim dispela tok "impoten" nating. Dispela em i wanem samting i save rong long wanpela 'lithium pack' we i no gat gutpela bateri menesmen sistem, o wantaim wanpela we i no bikpela tumas long dispela wok.
Sefti.Ol sel bilong 'lithium-ion i save bagarap long rot bilong wanpela 'chain reaction' ol i kolim 'thermal runaway'. Wanpela sot o 'overcharge' insait long sel i save mekim tempereja bilong wanpela sel i go antap, na dispela i save mekim 'feil' i go hariap, na dispela i save mekim tempereja i go antap moa yet, inap long sel i rausim 'flammable electrolyte'. Wanpela BMS we i holim 'precursor' (abnomal voltej, abnormal karent, abnormal tempereja trend) inap long katim sen pastaim long em i kamap paia.
Laipspan.Maski ol i no skelim gut planti 'millivolts' namel long ol sel, dispela i save sotim laip bilong ol sel. Strongpela sel i save pinis long sasim pastaim na i save raun long wanpela liklik hap; sel we i no strong tumas i save mekim ol hevi wok na i save go lapun hariap moa. Sapos i no gat 'balancing', 'usable capacity' bilong wanpela 'pack' i save go liklik long planti mun na i no long ol yia. Long ol pek we mipela i opim bihain long ol i givim bek ol 'warranty', wanpela 'balance circuit' we i no bin wok em i wanpela bikpela as bilong 'premature capacity loss'.
Pilai.Sapos i no gat stretpela SOC na SOH, sistem i no inap yusim gut dispela pek (kapasiti i stap yet long tebol) o yusim tumas (ol tok bilong 'range' o 'runtime' we i no wankain olsem tru tru). Long ol yusa, "bateri bilong mi i save dai hariap tru winim mak bilong indiketa" em i klostu olgeta taim wanpela hevi bilong BMS, i no hevi bilong sel.
Bihainim lo.Ol prodak bilong 'lithium battery' tude i save stap insait long planti standet, na wanpela gutpela BMS em i save mekim ol i kamap gutpela. Sapos yu lusim wanpela, dispela bai pasim ol bikpela maket. Ol samting we yu mas save long en:
- UN 38.3: wanpela trenspot-sefti tes we ol 'lithium cells' na ol 'pack' i mas abrusim long salim long balus, solwara, o rot. Ol i tok klia longUN Manual of Tests and Kraeteria.
- UL 2271: i karamapim ol bateri bilong ol lait lektrik kar olsem ol e-baiskel na ol e-skuta.
- UL 1973: i karamapim ol 'stationary' na 'motive' bateri sistem, na tu planti ol ESS prodak. I nidim ol pepa bilong lukautim BMS.
- IEC 62619: intanesenel sefti standet bilong ol indastriel litiam sekenderi sel na bateri.
- ISO 26262: sefti bilong ol kar long rot. Em i mas stap we OEM i tok klia long en long ol 'traction battery'.
Long lukluk moa long wanem samting UL setifikesen i involvim long sait bilong ESS, lukim toksave bilong mipela longbilong wanem ol prodak bilong BESS i nidim UL setifikesen. Yu ken lukluk tu long ol standet yet longUL Solutions.
Yu mas makim stretpela BMS long aplikesen
Ol narapela narapela aplikesen i save givim hevi long wanpela bateri menesmen sistem long ol narapela narapela rot. Wankain "100A" lebol i min olsem ol narapela narapela samting insait long wanpela pawa tul na insait long wanpela sola stoa rek.
Ol Elektrik Kar na E-Mobiliti
Ol EV na e-baiskel i nidim bikpela 'continuous current', hariap 'peak response', stretpela SOC bilong skelim 'range', CAN komunikesen, na (we OEM i nidim) ISO 26262 'functional-sefti disain. Ol 'modular' o 'distributed architecture' i save bosim ol 'higher end'.
Energy Storage Systems (ESS)
Steseneri stoa i save tingim longpela kalenda laip, bikpela namba bilong ol saikel, stretpela SOH treking, na klinpela integresen wantaim ol inveta antap long Modbus o CAN. Ol sel i save stap olsem LiFePO4 bilong sefti. Ol bikpela voltej windo (48V i go inap 800V+) i save subim ol disain i go long ol modular o distributed BMS. Planti bilong mipelakontena BESSol projek, olsem eksampel, yusim wanpela modular master-slave BMS bai ol i ken sevisim wanpela 'rack' na i no ken kisim olgeta sait i go aut long intanet.
Ol pawa tul
Ol pawa tul i tingim bikpela pawa na sot-seket rispons antap long olgeta narapela samting. Motor i save pulim bikpela 'transient current' taim em i stat na taim em i stop. Long hia, pefomens bilong BMS i kam daun long MOSFET seleksen (low Rds(on)) na inap long ron aut long ol sotpela pik na i no gat ol nuisance shutdown.
Ol samting bilong karim na ol samting bilong yusim
Smol sais, liklik pe, na tait integresen em i bikpela samting tru. Wanpela liklik BMS we i stap namel wantaim 'passive balancing' na 'basic protection' em i inap.
Marine na Starting Power Systems
Ol aplikesen we i gat stail bilong 'cranking-' i nidim bikpela 'peak discharge currents' long ol sotpela 'burst', na tu, ol i mas lukautim ol long 'vibration', 'humidity', na sol. Lukluk long ol disain we i gat sil, hai 'peak-to-kontinuous karent resio, na strongpela 'thermal protection'.
Kemistri jois tu i save kirapim BMS konfiguresen. Lukluk bilong mipela longkain kain bateri bilong putim pawai wokabaut long hau LFP, NMC, na ol narapela i save bihainim, we i save senisim ol 'voltage thresholds', 'balancing strategy', na ol 'thermal limits' we BMS i mas strongim.
Hau long makim wanpela BMS
Yusim dispela long oda. Skipim wanpela step em i rot we planti BMS baim i save go rong.
- Konfemim namba bilong ol sel na kemistri.Hamas sel i stap insait long lain (namba "S")? Lithium-ion (3.7V nominal), LiFePO4 (3.2V nominal), o narapela samting? BMS i mas wankain stret.
- Kalkuletim 'continuous' na 'peak current'.Yusim 'worst-case load. Kontiniu karent i bikpela samting long 'thermal sizing'; 'peak current' i bikpela samting long MOSFET na 'trace selection'.
- Kisim 'continuous current' wantaim 'margin'.Traim long kisim 25-30% spes bilong het antap long 'real continuous load' bilong yu (wanpela 'common pack-enjiniering rule of thumb', i no wanpela hatpela namba). Wanpela BMS we i gat mak stret long 'operating current' bilong yu bai ran hat na i go lapun hariap.
- Sekim gut ol proteksen set.Ovachaj, ova-discharge, ovakarent (charge na discharge), sot seket, na tempereja olgeta i mas stap na ol i ken stretim.
- Yu mas makim kain 'balancing'.Passive em i orait long planti ol pek aninit long 10 kWh. Yu mas makim 'active balancing' tasol taim 'capacity recovery' na longpela laip i mekim na yu mas baim moa mani.
- Mekim 'communication interface'.CAN bilong ol kar, RS485 bilong ESS, BLE bilong ol 'portable', o nogat bilong wanpela 'standalone power pack'.
- Sekim ol MOSFET na kwaliti bilong wokim.Askim long MOSFET pat namba na lukluk long datasit bilong en. Wanpela nem-bren MOSFET wantaim liklik Rds(on) em i wanpela strongpela mak bilong wanpela bikpela BMS.
Ol rong we i save kamap taim yu baim wanpela BMS
- Trastim hetlain reiting bilong nau.Wanpela bod we i gat nem "100A" i ken yusim ol MOSFET we i save go daun long 60A aninit long ol 'thermal' kondisen. Sekim datasit.
- Peak we i paul wantaim kontinu.Wanpela BMS we i save holim 200A long wanpela seken em i no wanpela 200A BMS.
- No bihainim protokol.Ol 'branded power-tool pack' (Dewalt, Milwaukee, na ol narapela) i save yusim ol 'handshake' bilong ol yet; wanpela jenerik BMS i ken tok nogat long givim pawa long tul.
- Skipim ol sensa bilong tempereja.Wanpela NTC bilong wanpela 20S pek i no inap tokim yu sapos wanpela kona i hat tumas.
- Baim long prais tasol."BMS" we i no gat bikpela pe bilong wanpela 'multi-cell pack' em i wanpela 'protection board' we i gat 'marketing' antap long en.
FAQ
Mi ken yusim wanpela 'lithium battery' sapos mi no gat BMS?
Long wanpela sel tasol long liklik pawa, teknikel yes. Long wanem kain 'multi-cell lithium pack', na moa yet long olgeta hap we ol manmeri i stap klostu, nogat. Hevi bilong 'thermal runaway', 'cell imbalance', na bagarap hariap i mekim na BMS i mas kamap.
Wanem samting i narapela long BMS na bateri saja?
Wanpela saja i save subim pawa i go insait long pek. Wanpela BMS i save skelim sapos dispela i seif na i save tokim 'charger' long wanem taim em i mas stop. Planti sistem i gat tupela, wok wantaim long wanpela komunikesen bas.
BMS i save skruim laip bilong bateri?
Yes, i gat mining. Long rot bilong stopim 'overcharge', 'over-discharge', na 'cell imbalance', wanpela gutpela BMS inap long mekim 'cycle life' bilong 'lithium pack' i go longpela taim moa long taim yu ranim nating. Stretpela 'ratio' i dipen long kemistri, dip bilong 'discharge', na tempereja.
'Cell balancing' i save mekim wanem samting tru?
Em i save holim olgeta sel insait long 'series string' long wankain 'state' bilong 'charge' olsem na 'pack' inap long 'full charge' na 'discharge' na i no gat wanpela sel i kamap long mak bilong en hariap.
SOC na SOH: wanem samting i narapela?
SOC i tokim yu hamas bateri i pulap nau. SOH i tokim yu hamas kapasiti bateri i lusim long laiptaim bilong en. Wanpela paket inap long 100% SOC na 70% SOH tasol sapos em i olpela.
BMS na PCM em i wankain samting?
Nogat. Wanpela PCM (proteksen bod) i save mekim samting tasol long ol hevi. Wanpela BMS i save putim 'balancing', 'state estimation', 'communication', na planti taim 'thermal management'.
Hamas karent BMS bilong mi i mas sapotim?
Traim long kisim 25-30% antap long 'real-continuous current bilong yu, wantaim 'peak handling' bilong ol 'startup' o 'stoll' iven. Oltaim sekim ol trupela MOSFET 'specs', na i no ol 'market rating' tasol.
Sentral, modular, o distributed: wanem wanpela mi nidim?
Ol liklik paket (aninit long 16S): i stap namel. Ol namel pek na ol lait EV: modular. Bikpela EV o grid-skel: i stap long olgeta hap.
Mi mas senisim wanpela BMS long wanpela bateri pek we i stap pinis?
Long wanpela paket we ol i bin salim pastaim na i no gat wanpela, bekim i dipen long wanem samting i stap insait pinis. Sapos i gat wanpela 'basic protection board' tasol, senisim long wanpela 'real BMS' inap long skruim laip bilong en na putim moa 'monitoring', tasol 'retrofit' i mas wankain olsem namba bilong ol sel, kemistri, na rot bilong nau. Long ol 'pack' we ol i putim pinis long BMS we i no wok gut, senisim em i isi. Long ol OEM pek we i gat sil (espeseli long ol bikpela bren), ol 'retrofit' i save feil bikos long ol 'handshake' namel long pek na host ikwipmen, na mipela i no save rekomendim dispela.
As tingting
Wanpela bateri menesmen sistem em i samting we i mekim ol 'lithium-ion' bateri i ken yusim long bikpela mak. Em i save pilim, skelim, na mekim samting long wanem samting ol sel i mekim, skelim gut ol, bihainim helt bilong ol, na toktok wantaim ol narapela hap bilong sistem. Sapos yu lusim wanpela BMS tru, o yu kisim wanpela 'protection board' we yu bilas olsem wanpela, dispela bai kostim yu long 'safety margin', 'lifespan', na tu mani.
Pastaim long yu baim, pasim 4-pela samting: namba bilong ol sel na kemistri, 'continuous' na 'peak current' wantaim 'margin', stretpela 'protection set' yu nidim, na 'communication interface' we sistem bilong yu i save toktok long en. Mekim ol dispela wantaim stretpela 'architecture' bilong sais bilong 'pack' bilong yu na bai yu abrusim ol bikpela rong long disainim 'lithium battery'.
Sapos yu wok long skelim sais bilong wanpela BMS bilong wanpela aplikesen (EV traksen, eneji stoa, pawa tul, marin stating, o portebol pawa), stat long ol samting aplikesen i laikim nau na protokol na wok i go bek. Dispela em i narapela samting namel long wanpela pek we i save stap inap long 5-pela yia na wanpela we i no wok gut insait long 5-pela mun.
