I gat planti mining bilong eneji, tasol mining bilong en i wankain. Long tok klia, eneji em i wanpela eneji-kariri risos we inap stret o long rot bilong senisim givim ol manmeri wantaim olgeta kain eneji ol i nidim. Long sotpela tok, eneji i makim ol risos wegivim pawa; em i wanpela jenerel tok bilong ol samting i gat bikpela eneji, olsem ston kol, oil na petrolium fiul, haidropawa, na win pawa.

Eneji Ovaviu
★Eneji stoa na eneji stoa teknoloji
Eneji i save kamap long kain kain rot na ol i ken brukim i go long kain kain bihainim ol narapela narapela rot bilong skelim. Nau yet, ol i save tilim dispela long ol samting olsem eneji jeneresen, ol samting bilong en, kain yusim, sapos em i bagarapim envairomen, na ol samting bilong en.
Klasifikasen bihainim rot bilong kamapim o kisim pawa:
(Long rot bilong kamapim o kisim eneji, ol i ken brukim eneji i go long praimeri eneji na sekenderi eneji, olsem i stap long Tebol 1-1)

(1) Praimeri eneji, ol i save kolim tu olsem 'natural energy', em i eneji we ol i kisim stret long nature na i no gat wok long prosesim o senisim. Dispela kategori i karamapim tupela eneji we i ken kamap gen na ol eneji we i no ken kamap gen. Rinewabel eneji em i eneji we i gat strong bilong kamapim gen eneji, we i no save daunim tru olgeta eneji saplai long taim bilong yusim o senisim. Em i gat sola eneji, win eneji, haidropawa, jiotemal eneji, na baiomas eneji. Tasol, non-renewable energy i no gat dispela self-renewal pasin, na ol risev bilong en i save pinis isi isi taim ol man i wok long yusim. Ol eksampel em ston kol, oil, ges, na nuklia eneji.
(2) Sekenderi eneji i makim ol eneji karia long ol narapela narapela kain we ol i kisim long rot bilong prosesim na senisim praimeri eneji. Dispela kategori i gat ol kain kain samting olsem pawa, kok, ston kol ges, baioges, stim, na alkohol, na tu ol petrolium prodak olsem bensin, kerosin, disel, na hevi oil. Na tu, ol pipia hat risos we i kamap long taim bilong indastriel prodaksen, olsem hai-temperature 'flue gas', hat we ol samting i karim, ol ges we i save kukim, na ol wara i gat presa, ol i tingim tu olsem ol sekenderi eneji sos.
Klasifikasen long ol Eneji Propati:
Ol i ken brukim pawa i go long 'fuel-' na 'non-fuel-' eneji bihainim ol samting bilong en.
(1) Fuel-bes eneji i makim ol risos we ol i ken yusim stret olsem ol samting bilong kukim paia long kamapim eneji. Dispela kategori i karamapim kain kain, olsem ol fosil fiul olsem ston kol, oil, na netsurel ges; ol 'biofuel' olsem diwai, 'biogas', na ol 'organic waste'; na ol kemikal we ol i wokim olsem 'methanol' na 'alcohol'. Em i gat tu ol nuklia fiul olsem yureniam, xenon, na skel we ol i save yusim long ol nuklia riaksen.
(2) Non-fuel-bes eneji i makim ol kain eneji we i no gutpela olsem ol samting bilong kukim paia, olsem haidropawa, win pawa, weiv pawa, tait pawa, sola eneji, na jiotemal eneji.

Klasifikasen long kain yusim pawa:
Ol i ken brukim pawa i go long konvensenel eneji na nupela eneji bihainim kain yusim bilong en.
(1) Konvensenel eneji, ol i save kolim tu olsem tradisenel eneji, i save makim ol kain eneji we planti manmeri i save yusim na i gat bikpela save long en, olsem ston kol, oil, netsurel ges, haidropawa, na nuklia fisen eneji. (2) Nupela eneji i makim ol kain eneji we ol i wok long painimaut na yusim pastaim o i stap long risets stej na wetim moa long kamap bikpela, olsem sola eneji, win eneji, jiotemal eneji, solwara eneji, baiomas eneji, na nuklia fusen eneji.
Klasifikasen bihainim sapos yusim bilong eneji i save bagarapim envairomen:
Long lukluk long sapos yusim bilong eneji i save bagarapim envairomen, ol i ken brukim i go long eneji we i save bagarapim na klinpela eneji.
(1) Polluting energy i makim eneji we i save bagarapim envairomen taim ol i yusim, olsem ston kol na oil. Taim ol i yusim, ol i save kamapim planti doti olsem kabon daioksait, salfa oksait, na naitrojen oksait bikos long paia, na dispela i save kamapim 'greenhouse effect', asid ren, na ol narapela samting, na dispela i save bagarapim 'ecology' na bagarapim envairomen.
(2) Klinpela eneji, ol i save kolim tu olsem grin eneji, em i eneji we i no save rausim ol doti samting o i no save tromoi planti doti na i save inapim sampela mak bilong eneji taim ol i yusim, olsem ol eneji we ol i ken yusim gen olsem haidropawa, win pawa, na sola eneji, na tu, nuklia eneji.
Klasifikasen bihainim kain eneji:
Long lukluk long ol pasin bilong eneji fom, yumi ken brukim i go long 6-pela bikpela kain: eneji bilong masin, eneji bilong hat, eneji bilong kemikel, eneji bilong rediesen, eneji bilong pawa, na eneji bilong nuklia.
Ol dispela rot bilong skelim ol samting antap em ol rot tasol we ol risetsa i save yusim nau. Taim ol manmeri i kisim moa save long eneji, ol bai skelim eneji long ol narapela samting bihainim ol narapela narapela nid. Tasol, maski wanem kain rot bilong skelim eneji ol i yusim, bikpela as tingting em long kliagut moa long eneji na long dispela rot divelopim na yusim eneji long gutpela rot bilong saiens.
