Long tok tru, mi bin pret taim mi bungimkontena eneji stoaol projek sampela yia i go pinis.
Em i bin kamap long 2021 long wanpela projek bilong kamapim na putim pawa long Qinghai. Klaien i nidim konstraksen na grid koneksen bilong wanpela 100MWh eneji stoa sistem insait long tripela mun. Sapos yumi yusim ol pasin bilong stesin-, dispela bai i hat tru long mekim. Tasol taim mi lukim moa long 20 eneji stoa kontena i stap gut long Gobi Desert, na ol i kisim grid koneksen na pawa jeneresen insait long 67 de tasol, mi kliagut tru long bikpela senis bilong dispela teknoloji rot.

Modularization i luk isi, tasol em i hat tru long mekim
Ol i save yusim dispela tok "modularization" planti taim insait long indastri bilong putim pawa. Tasol, wanem samting i mekim yumi i narapela kain tru em planti taim i no ol bateri sel yet, tasol skil bilong sistem integresen.
Mi bin lukim planti projek we ol i yusim wankain bateri sel bilong CATL o BYD, tasol laspela deliveri kwaliti i senis tru. Bilong wanem? Difrens i stap long ol samting we ol i ken bosim long taim bilong wokim ol samting long faktori.
Long las yia, mipela i bin go lukim 'energy storage system' prodaksen beis bilong Sungrow Power long Hefei. Wanpela liklik samting i lusim bikpela tingting: wanwan kontena i save go insait long 72-aua ful-pawa sas-discharge tes pastaim long em i lusim faktori-i no wanpela sekim nating, tasol wanpela ful inspeksen. Planti ol liklik kampani i no inap long mekim dispela; pe bilong en i bikpela tru.
Olsem na taim wanpela i askim mi long hau long makim wanpela 'energy storage integrator', edvais bilong mi em long go stret long faktori bilong ol. Lukluk long level bilong otomesen long prodaksen lain, strong bilong tes proses, na standedaisesen bilong ol wokman operesen. Ol dispela samting yu no inap lukim long wanpela PowerPoint presentesen.
Trupela 'modularisation' em i no bilong putim ol ikwipmen insait long ol kontena tasol; em i bilong bringim kwaliti kontrol i go het long faktori stej.
Stoa bilong eneji insait long kontena inap long kamap hariap olsem wanem?
Long pinis bilong 2023, wanpela provins long Is Saina i kirapim hariap wanpela lain bilong ol projek bilong putim pawa na sevim gras bikos long presa bilong bikpela diman long taim bilong kol. Ol i mas konektim long grid long Disemba 15, we em i namel bilong mun Oktoba pinis.
Tupela mun, stat long zero i go long grid koneksen.
Dispela bai i no inap kamap sapos ol i yusim ol pasin bilong bipo. Tasol wantaim wanpela kontena solusen, em i olsem mipela i mekim:
Oktoba: Oda bilong disain na ol ikwipmen i pinis; wok bilong stretim ol hap graun i stat long wankain taim.
Long stat bilong mun Novemba: Ol i kapsaitim simen faundesen (em i wanpela simpol faundesen).
Long namel bilong mun Novemba: Ol kontena i kamap na ol i putim ol i go antap.
Long pinis bilong mun Novemba i go inap long stat bilong mun Desemba: Putim ol kebol na kirapim sistem.
Disemba 12: Gutpela grid koneksen.
Long olgeta wok, namba bilong ol wokman bilong konstraksen long-sait i bin stap klostu long 30 tasol. Sapos em i wanpela bilding bilong pawa stesin, tim bilong sivil enjiniaring tasol bai nidim planti handet manmeri.
Planti papa bilong haus i bin tingim liklik pe bilong dispela taim advantej pastaim. Tasol wanpela simpol kalkulesen i mekim klia: sapos ol i konektim long grid wanpela mun pastaim, aninit long bikpela polisi bilong sevim sabsidi long dispela taim, dispela inap long kamapim moa 1.5 i go inap 2 milien yuan long winmani bilong wanpela 100MWh projek. Dispela i no inkludim tu ol sevings long ol fainensel kos.
Insait long indastri bilong putim pawa, taim em i mani tru.

Long sait bilong 'flexibility', hia em i wanpela gutpela eksampel
Planti manmeri i bilip olsem taim ol i wokim wanpela pawa stesin bilong putim pawa, em i stap gut. Dispela i no tru tru.
Long 2022, wanpela stet-own entaprais bilong win pawa na eneji stoa projek long Inner Mongolia i bungim wanpela senis long plening. Ol i mas senisim ples bilong putim pawa pastaim long mekim rot bilong ol win tabin. Long wanpela stesin-bes eneji stoa sistem, dispela bai kamap olsem wanpela bagarap-dismolisen na rekonstraksen bai kamapim planti ten milien yuan i go daun long drein.
Tasol, bikos ol i yusim wanpela kontena solusen, laspela solusen i isi na stretpela: ol i yusim sampela bikpela 'flatbed' trak long apim na karim ol 16 eneji stoa kontena olgeta i go long wanpela nupela ples 3 kilomita longwe, we ol i putim gen ol waia na stretim ol hevi. Dispela wok i no kisim tupela wik tasol. Dispela keis i bin go aut insait long liklik lain insait long indastri long dispela taim, na ol manmeri i luksave olsem: Oh, olsem na ol samting bilong putim pawa i ken yusim long dispela rot.
Bihain, mipela i bin toktok wantaim sampela fainensel institusen, na ol i bin gat bikpela laik long "mobail aset" samting. Taim yumi skelim wantaim ol 'stetionary energy storage facilities' we i stap long graun, ol 'containerized solutions' i save givim klia 'residual value assessments' na 'exit strategies' taim yumi laik givim mani long ol lis na sekyuriti bilong ol aset.
Sefti em i wanpela samting we ol i mas toktok long en
Mi save planti manmeri i gat wari long sefti bilong eneji stoa, moa yet bihain long "4.16" eneji stoa pawa stesin i pairap long Beijing long 2021. Dispela eksiden i kilim tupela man na wanpela paiaman i dai. Olgeta indastri i bin baim bikpela pe.
Tasol, long narapela sait, dispela eksiden i kirapim tu wanpela bikpela apgret bilong ol sefti standet. Ol projek bilong putim pawa long ol kontena we ol i putim long wok bihain long 2022 i gat ol sefti konfigurasen we i stap long narapela kain level tru long bipo.
Las yia, mi bin lukim wanpela paia dril long wanpela projek. Ol i bin kirapim paia supresen sistem bilong wanpela kontena; stat long painim i go inap long alam i go inap long rilis bilong samting bilong kukim paia, olgeta wok i no kisim 30 seken.
Sefti i no inap 100% garanti. Tasol, long rot bilong sistemik disain na 'redundancy', ol inap long bosim ol hevi insait long ol mak we ol i ken kisim.
Wanem ol bikpela pasin nau?
- Namba wan hap: Prevensen. Bateri Menesmen Sistem (BMS) i save sekim voltej, tempereja, na senis bilong intanel resistens bilong wanwan sel long taim stret. Wanpela gutpela BMS inap long givim wanpela tok lukaut 5-10 minit pastaim long 'thermal runaway' i kamap. Dispela taim windo em i bikpela samting.
- Namba tu leit: Painimaut. Antap long ol tumbuna masin bilong painimaut smok na tempereja, nau ol i putim ol masin bilong painim ges we i save kukim long paia. Taim ol bateri i ranawe hariap, dispela i save rausim CO na haidrojen, na wok bilong painimaut ges inap long painim ol samting i no stret 2-3 minit pastaim long ol masin bilong painim smok.
- Namba tri leit: Pasin bilong daunim paia. Ol i save yusim yet 'heptafluoropropane', tasol 'perfluorohexanone' i wok long senisim hariap. Mi yet mi laikim 'perfluorohexanone'-' paia supresen' i wankain, tasol wok bilong en long lukautim envairomen i gutpela moa, wantaim GWP veliu we i liklik hap tasol bilong heptafluoropropane.
- Namba foa leia: Pasin bilong stap wanpis. Dispela em i wanpela gutpela samting bilong ol kontena solusen. Wanwan kontena em i wanpela indipenden 'fire-resistant zone. Maski sapos wanpela kontena i kukim, ol kontena i stap klostu i gat inap sefti distens long stopim wanpela 'chain reaction'.
Yu save skelim ekonomiks olsem wanem?
Dispela em i askim we planti manmeri i save askim, tasol i no gat wanpela bekim. Ol ekonomiks i save senis tru bihainim aplikesen senario, rijon, na bisnis model.
Tasol, sampela bikpela samting yumi ken lukim:
Nau yet, gutpela rot bilong putim pawa em i 'frequency regulation'. Long ol rijen we i gat ol bikpela maket bilong regulesen bilong ol frikwensi olsem Guangdong, Shanxi, na Inner Mongolia, wanpela 50MW/100MWh frikwensi regulesen eneji stoa projek inap long kamapim 40-50 milien RMB long reveniu long wanwan yia. Invesmen em inap olsem 300-350 milien RMB, wantaim wanpela 'static peyback period' bilong 6-7 yia. Sapos yumi tingim 'residual value' bilong ol bateri, 'return return' i antap moa yet.
Komesel na indastrial eneji stoa em i bikpela samting nau, tasol makim stretpela ples em i bikpela samting. Long ol rijen we i gat ol prais we i bikpela moa long 0.7 RMB/kWh, olsem Guangdong, Zhejiang, na Jiangsu, ol i ken putim pawa long ol bisnis na indastri. Sapos yumi tingim Zhejiang olsem wanpela eksampel, prais bilong ol bisnis na indastrial aplikesen em i 0.8-0.9 RMB, na sapos yu gat gutpela lod kev, taim bilong bekim mani inap long 5-6 yia. Tasol, long ol rijon we i gat liklik prais we i no wankain, olsem Henan na Shandong, ekonomiks i no inap long kamap gut.
Long tok tru, ol i mas givim eneji stoa long ol nupela eneji sos, na nau em i polisi-driven, na ekonomik viability bilong en i no gutpela tumas. Wantaim wanpela 'allocation ratio' bilong 10%-20% na wanpela 'usage time' bilong 2-pela aua, ol 'annual utilization hours' inap long kamap tripela o foapela handet aua tasol, na dispela i mekim hat long kisim winmani long en. Tasol, dispela em i mak bilong grid koneksen, na i no gat narapela rot.
Data bilong China Chemical and Physical Power Sources Industry Association i soim olsem long 2023, moa long 20GW/40GWh bilong ol nupela eneji stoa projek i bin kamap long Saina, we moa long 80% i bin adoptim ol kontena solusen. Dispela hap yet i soim wanem samting maket i makim.
Liquid cooling nau em i standet praktis bilong ol bikpela-skel eneji stoa projek.
Tok pait long 'liquid cooling' i pinis olgeta. Tupela yia i go pinis, ol manmeri i wok long tok pait long sapos 'air cooling' o 'liquid cooling' em i gutpela moa; nau, tok pait i pinis. As bilong dispela em i isi: 'battery cell capacity' i wok long go antap (long 280Ah i go long 314Ah, na nau 560Ah i stap long bikpela prodaksen), 'energy density' i wok long go antap, na 'heat generation' i wok long go antap. Air cooling i no inap long bihainim.
Ol gutpela samting bilong 'liquid cooling' em i stret:
Ol i ken bosim 'temperature difrens' namel long ol 'battery cells' insait long 3 digri (long mekim win i kol i save nidim 5-8 digri).
01
Em i sapotim bikpela 'charge' na 'discharge rates'.
02
Ol i ken skruim laipspan bilong bateri inap 15%-20%.
03
Yutilisesen bilong spes i antap moa.
04
Tru tumas, 'liquid cooling' i gat ol hevi bilong en-bikpela prais, sistem i hatwok, na hevi bilong lik. Tasol, sapos yumi tingim olgeta samting, long ol bikpela kontena we i gat 3MWh o moa, ol gutpela samting bilong 'liquid cooling' i winim ol kos.
Tianheng eneji stoa sistem bilong CATL, we ol i bin rilisim long 2024, i save winim 6.25MWh insait long wanpela 20-fut kontena we i yusim gutpela teknoloji bilong mekim wara i kol. Dispela 'energy density' em i no inap long tingim tripela yia i go pinis.
Planti Trend long Kontena Eneji Stoa
Trend 1: Trend i go long bikpela kapasiti bai go het yet.
Ol 20-fut bateri kes i gro long 2MWh i go long 3.5MWh, bihain i go long 5MWh, na ol bikpela kampani nau i wok long pusim ol 6MWh+ prodak. Long kisim 10MWh insait long wanpela 40-fut kes em i no samting we i no inap kamap.
Trend 2: Teknoloji "involusen" i wok long senis long ol sel i go long ol sistem.
Sel segmen i gat planti 'homogenized' pinis, wantaim sampela bikpela saplaia tasol bilong ol 'lithium iron phosphate' bateri. Ol narapela narapela kompetisen bai lukluk moa long ol sistem integresen kapabiliti-thermal menesmen, sefti disain, intelijen operesen na mentenens, na ful laipsaiklon kos optimaisesen.
Trend 3: Ol sodium bateri bai kam insait long maket, tasol bai no inap bagarapim oda we i stap pinis.
Ol sodium-ion bateri i no gat bikpela pe na i gat gutpela pefomens long 'low-temperature. Tasol, 'energy density' na 'cycle life' bilong ol i no gutpela tumas olsem 'lithium iron phosphate'. Tingting bilong mi em olsem ol sodium bateri bai kisim sampela maket sea long ol kos-sensitiv senario wantaim liklik eneji densiti rikwaemen (olsem peak-shaving eneji storage long ol noten rijen), tasol ol bai no inap seksekim dominan posisen bilong ol lithium bateri insait long tripela o faivpela yia.
Trend 4: Operesen na mentenens bai senis long "human wave" rot i go long ol intelijen sistem.
Nau yet, planti pawa stesin bilong putim pawa i save yusim yet ol wok bilong sekim ol samting long han, na dispela i no gutpela na i gat bikpela pe. Long bihain taim, long rot bilong ol dijitel twin, AI daignostiks, na prediktiv mentenens, operesen na mentenens model bai kisim bikpela senis. Sampela kampani i wok long painimaut pinis long dispela eria na ol i kisim gutpela risal.
Bilong wanem 'containerized energy storage' i wok long kamap bikpela samting?
Mi ting olsem dispela i makim wanpela "tingting bilong ol indastri" we i senisim indastri bilong putim pawa.
Tanim ol kompleks sistem enjiniaring i kamap ol standet prodak, senisim ol samting we i no klia long ples i go long wanpela fektori envairomen we ol i ken bosim, na senisim ol aset we i no klia tumas i go long ol mobail, yusim gen ol modul-ol dispela tingting i stret wantaim ol divelopmen paten bilong ol narapela manufakturing indastri.
Tru tumas, ol kontena solusen i no gutpela olgeta. Ekonomiks bilong ol bikpela projek (olsem ol projek long GWh-level) i nidim yet wok bilong stretim gut, pasin bilong stretim ol samting long ol ples nogut tru i gat rot bilong kamap gutpela moa, na ol sefti sistem i nidim wok bilong stretim oltaim.
Tasol rot i stret. Mi wok long bilip moa yet long dispela.
Neks taim, sapos mi gat sans, mi laik raitim moa long ol "trap" insait long divelopmen na operesen bilong ol eneji stoa projek-bihain long olgeta, lukluk tasol long ol gutpela samting i no inap; save long hau long abrusim ol hevi em i bikpela samting tu.
